UNFCCC Montenegro

Print this page Generate PDF

Klimatske promjene u Crnoj Gori

Prvi nacionalni izveštaj Crne Gore o klimatskim promjenama prema okvirnoj Konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.

Proces izrade Prvog nacionalnog izvještaja otpočeo je aprila 2008. godine uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF-a), kroz projekat Vlade Crne Gore i UNDP/ GEF-a – “Aktivnosti na osposobljavanju za pripremu Prvog nacionalnog izvještaja u skladu sa obavezama iz UNFCCC-a”. Osnovni cilj projekta bio je jačanje tehničkih i institucionalnih kapaciteta za bavljenje pitanjima klimatskih promjena i njihovo uključivanje u sektorske i nacionalne razvojne prioritete.

Prvi nacrti nacionalnih GHG inentara za 1990. i 2003. godinu su urađeni 2005. godine u okviru Memoranduma o saradnji potpisanog između ministarstava životne sredine Republike Italije i Crne Gore. Za potrebe ovog izvještaja izvršena je procjena i  poboljšanje inventara za 1990. godinu koja je izabrana kao bazna godina, u smislu ponovnog pregleda svih ulaznih podataka, uz korišćenje novijih istraživanja i dokumenata koja nisu bila raspoloživa kod izrade verzije inventara u toku 2005. godine.

U okviru Prvog nacionalnog izvještaja prikazani su i GHG inventari za 2003. i 2006. godinu koji su izrađeni u okviru pomenute saradnje sa italijanskim Ministarstvom za zaštitu životne sredine, kopna i mora. GHG inventar za 2003. godinu urađen je primjenom IPCC metodologije uz Sektorski pristup i konzistentan je sa inventarom bazne 1990. godine. GHG inventar za 2006 godinu je urađen za potrebe izvještavanja po LRTAP konvenciji, primjenom Corinair metodologije. Emisije GHG gasova iz 2006. godine nisu uporedive sa emisijama iz 1990. i 2003. zbog djelimične konzistentnosti metodologija, pa su iz tog razloga emisije GHG za 2006. godinu, prikazane izdvojeno u Prilogu II ovog Izvještaja.

Za izradu inventara gasova sa efektom staklene bašte, programa mjera za obezbjeđivanje adekvatne adaptacije na izmjenjene klimatske uslove i programa mjera za ublažavanje klimatskih promjena angažovani su multi-disciplinarni timovi sa oko 20 domaćih stručnjaka za razne oblasti. Važnu ulogu u porecesu imalo je Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine (kao Fokalna tačka Konvencije i Protokola), kao i ostala relevantna ministarstva (Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumartstva itd.) i institucije (Agencija za zaštitu životne sredine, Hidrometeorološki zavod itd.). Formirani su i Upravni i Savjetodavni odbori za praćenje izrade Prvog nacionalnog izvještaja čiji su članovi bili predstanici svih relevantnih ministarstava, naučnih i stručnih institucija, Akademije, nevladinog i biznis sektora i UNDP-a. Planirano je da dokument bude završen i podnesen Sekretarijatu Konvencije do oktobra 2010. godine. U okviru istog projekta, pokrenuta je i izrada studije o ekonomskim uticajima klimatskih promjena na osjetljive sektore crnogorske ekonomije, čiji je završetak planiran paralelno sa završetkom rada na Prvom nacionalnom izvještaju.

Izvještaj koji slijedi urađen je u skladu sa preporukama datim u „Uputstvu za pripremu nacionalnih izveštaja zemalja članica koje nisu uključene u Aneks I Konvencije“ (17/CP.8), odgovarajućim procedurama GEF-a i relevantnim crnogorskim propisima i dokumentima. U procesu izrade Izvještaja, stručni i upravni/ savjetodavni timovi susreli su se i sa izvjesnim poteškoćama. One su se prije svega odnosile na nedostatak podataka (nepostojanje pojedinih podataka ili serija podataka, nepouzdanost i sl.) ali i na neodovoljan stepen znanja i svijesti o klimatskim promjenama te relativno nizak nivo institucionalnih kapaciteta.

Bez obzira na pomenute poteškoće, proces izrade Prvog nacionalnog izvještaja i sam dokument su veoma i višestruko značajni za Crnu Goru. Prije svega, proces je doprinio razvoju kapaciteta za sistematsko praćenje emisija GHG i izvještavanje o njima. Pored toga, Izvještajem je po prvi put identifikovan spektar mjera za ublažavanje klimatskih promjena i adaptaciju, utvrđena su generalna ograničenja, nedostaci i potrebe sa kojima se zemlja suočava u definisanju adekvatnih odgovora na klimatske promjene i naglašena neophodnost integracije klimatskih promjena u sektorske politike i programe. Studija o ekonomskim uticajima klimatskih promjena na osjetljive sektore crnogorske ekonomije rezultirala je preliminarnom, grubom procjenom ekonomskih efekata očekivanih fizičkih uticaja koji su identifikovani Prvim nacionalnim izvještajem u pojedinim sektorima usled klimatskih promjena. Studija se takođe bavi procjenom metodologija, potrebnih podataka i neophodnog razvoja analitičkih i institucionalnih kapaciteta za preciznije procjene uticaja klimatskih promjena na ekonomske parametre u budućnosti. Očekuje se da ce ona biti od koristi za dalju integraciju klimatakih promjena u sektorske politike i za izradu Drugog nacionalnog izvještaja.

Prvi nacionalni izvještaj predstavlja  važan strateški dokument za održivi razvoj Crne Gore. To je dokument kojim zemlja operacionalizuje prinicpe i ciljeve koje je prihvatila potvrđujući UNFCCC i Kjoto protokol odnosno podržavajući Kopenhagenski sporazum, kao i one koji slijede iz procesa Stabilizacije i pridruživanja EU. Polazeći od ovog važnog početnog koraka u bavljenju problematikom klimatskih promjena, Crna Gora planira pripremu Drugog nacionalnog izvještaja i nastaviće da igra aktivnu ulogu u globalnim i regionalnim partnerstvima.

Prvi nacionalni izvještaj Crne Gore o klimatskim promjenama prema okvirnoj Konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC)

Trenutno posjetilaca: 5 | Posjeta ovog mjeseca: 3950 | Ukupan broj posjeta: 272779
UNFCCC.ME 2012 © Ministry of Sustainable Development and Tourism of Montenegro. All rights reserved.
Webdesign by Kristijan