UNFCCC Montenegro

Print this page Generate PDF

Prvi nacionalni izvještaj Crne Gore o klimatskim promjenama

Prvi nacionalni izvještaj Crne Gore o klimatskim promjenama prema okvirnoj Konvenciji Ujedinjenih nacija o promjeni klime (UNFCCC) je dokument od izuzetne važnosti kako zbog ispunjenja obaveza preuzetih ratifikacijom Konvencije i Kjoto protokola tako i zbog informacija koje sadrži i koje će se koristiti kao osnova za buduće aktivnosti u vezi sa klimatskim promjenama u Crnoj Gori. Prvi nacionalni izvještaj se sastoji iz 5 cjelina:

  • Nacionalne okolnosti;
  • Inventar gasova sa efektom staklene bašte Crne Gore;
  • Politike, mjere i procjene smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte;
  • Ranjivost i prilagođavanje klimatskim promjenama;
  • Ograničenja, nedostaci i potrebe.

Ovaj dokument je rezultat dvogodišnjeg konsultativnog i istraživačkog procesa koordiniranog od strane Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine i kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori, a koji je uključio rad i angažman velikog broja institucija sistema, kao i renomiranih međunarodnih i nacionalnih tehničkih eksperata. Presjek dijela rezultata i zaključaka ovog dokumenta je predstavljen u tekstu koji slijedi, dok je presjek rezultata po cjelinama dat u formi sažetka u prvoj glavi na početku ovog izvještaja.

Rezultati za ukupne ekvavilentne emisije gasova sa efektom staklene bašte (CO2eq), tj. emisije koje su dobijene korišćenjem potencijala globalnog zagrijevanja individualnih gasova (GWP), po ekonomskim sektorima, bez LUCF, za 1990. i 2003. godinu su dati u tabeli 10.1.

Tabela 10.1.: GHG emisije i procentualni udjeli po ekonomskim sektorima (bez LUCF)

Sektor Bazna 1990. Godina 2003. godina
Emisije u CO2eq  
(Gg)
Udio u ukupnoj emisiji
(%)
Emisije u CO2eq
(Gg)
Udio u ukupnoj emisiji (%)
Energetika 2 540,28 50,1 2 656,60 49,9
Industrijski procesi 1 642,04 32,4 1889,13 35,5
Poljoprivreda 783,59 15,4 655,16 12,3
Otpad 104,37 2,1 119,28 2,3
UKUPNO 5 070,28 100 5 320,17 100

 

Iz prethodne tabele se vidi da energetski sektor ima najveći udio u ukupnim emisijama, pa je u tabeli 10.2. dat prikaz GHG CO2eq emisija po energetskim podsektorima.

Tabela 10.2. GHG emisije i procentualni udjeli u ukupnoj emisiji po energetskim podsektorima

Energetski podsektor Bazna 1990. godina 2003. godina
Emisije u CO2eq   (Gg) Udio u ukupnoj emisiji (%) Emisije u CO2eq (Gg) Udio u ukupnoj emisiji (%)
Transformacija energije 1.356,07 52,8 1669,96 62,9
Industrijska proizvodnja
i građevinarstvo
612,42 24,4 427,87 16,2
Saobraćaj 380,92 15,2 406,86 15,3
Usluge 101,87 4,1 86,25 3,2
Domaćinstva 57,73 2,2 46,04 1,7
Poljoprivreda /ribarstvo/ šumarstvo 31,27 1,3 19,62 0,7
UKUPNO 2.540,28 100,0 2.656,60 100,0

 

Sektor energetike je najznačajniji sektor sa stanovišta udjela u ukupno realizovanim GHG emisijama u Crnoj Gori, odnosno podsektor transformacija energije (Termoelektrana Pljevlja). Međutim, ako se emisije analiziraju pojedinačno tj. sa stanovišta udjela pojedinih industrija, onda su ukupno realizovane emisije (emisije usled sagorijevanja goriva zajedno sa emisijama usled odvijanja tehnološkog procesa) najveće iz aluminijumske industrije (Kombinat alumijuma Podgorica).

Kao što se da primijetiti, u ovim tabelama emisije nisu date individualno po gasovima, ali se ti podaci mogu naći u poglavlju Inventar gasova sa efektom staklene bašte.

Projekcije GHG emisija u Crnoj Gori su rađene za energetski sektor i neenergetski sektor (industrijski procesi i otpad). Procjena smanjenja GHG emisija uključuje 2 scenarija: referentni i scenario sa mjerama za smanjenje GHG emisija.

Referentni scenario GHG emisija karakteriše odsustvo političkih mjera koje podržavaju aktivnosti za smanjenje GHG emisija. Nasuprot njemu, scenario sa mjerama za smanjenje GHG emisija pretpostavlja postepeno uvođenje mjera koje dovode do smanjenja GHG emisija. Ovaj scenario je orijentisan na iskorišćavanje novih obnovljivih izvora energije, i prije svega baziran na malim hidroelektranama i vjetroelektranama nasuprot planiranoj gradnji drugog bloka TE Pljevlja.

U sektoru potrošnje energije razmatrane su sljedeće mjere:

  • Kombinovana proizvodnja toplote i električne energije (CHP);
  • Povećanje efikasnosti industrijskih kotlarnica;
  • Zamjena goriva u industrijskim kotlarnicama;
  • Zamjena goriva za potrebe dobijanja toplote visokih temperatura;
  • Zamjena motornih goriva;
  • Zamjena goriva za toplotne potrebe;
  • Poboljšanje toplotne izolacije stambenih objekata;
  • Povećanje udjela toplotnih pumpi;
  • Male kogeneracije;
  • Korišćenje sunčeve energije;
  • Povećanje udjela TNG-a za potrebe kuvanja u domaćinstvima;
  • Energetski efikasni uređaji u domaćinstvu;
  • Zamjena klasičnih svjetiljki energetski efikasnijim LED svjetiljkama;
  • Povećanje efikasnosti kotlarnica;
  • Povećanje udjela toplotnih pumpi;
  • Zamjena klasičnih svjetiljki u javnoj rasvjeti;
  • Povećanje energetske efikasnosti voznog parka;
  • Uvođenje alternativnih goriva kao supstituciju postojećim fosilnim gorivima;
  • Planiranje i uspostavljanje efikasnijeg transportnog sistema.

U sektoru industrijskih procesa razmatrane su sljedeće mjere:

  • Poboljšanje tehnoloških procesa ugradnjom nove opreme;
  • Poboljšanje tehnoloških procesa parcijalnim intervencijama na postojećoj opremi.

U sektoru poljoprivrede razmatrane su sljedeće mjere:

  • Podsticanje organske poljoprivrede;
  • Smanjenje emisije metana usljed smanjenja unutrašnje fermentacije;
  • Unaprjeđivanje sistema upravljanja otpadom životinjskog porijekla tzv. AWMS (Animal Waste Management System) praksa;
  • Korišćenje biomase iz poljoprivrede u energetske svrhe.

U sektoru promjene korišćenja zemljišta i šumarstva razmatrane su sljedeće mjere:

  • Povećanje zaliha ugljenika u biljnoj masi;
  • Veće iskorišćenje biomase drveta namijenjenog za energetske svrhe.

U sektoru otpada razmatrane su sljedeće mjere:

  • Izgradnja regionalnih sanitarnih deponija sa reciklažnim centrima;
  • Smanjenje količine proizvedenog otpada usljed uvođenja primarne selekcije i reciklaže;
  • Smanjenje količine organskog otpada u čvrstom komunalnom otpadu.

Prema projekcijama GHG emisija u referentnom scenariju dolazi se do povećanja nivoa GHG emisija od približno 40% u 2025. godini u odnosu na 1990. godinu. S druge strane, prema scenariju sa mjerama za smanjenje GHG emisija, u 2025. godini projektovani nivo GHG emisija je za približno 46% niži u odnosu na nivo iz iste godine prema referentnom scenariju, a za 25% niži od nivoa GHG emisija iz 1990. godine.

Prilikom analize ranjivosti i prilagođavanja na efekte klimatskih promjena ovaj izvještaj je obrađivao uticaj dugoročnih klimatskih promjena na najosjetljivije sektore kao sto su: vodni resursi, obalno područje, poljoprivreda, šumarstvo, biodiverzitet i javno zdravlje.  Predviđanja su rađena na osnovu rezultata klimatskog scenarija A1B i A2 za Crnu Goru. Predložene su mjere prilagođavanja za pomenute ranjive sektore, između ostalog, najznačajnije mjere prilagođavanja za vodne resurse bi obuhvatile izradu katastra vodnih resursa, mapiranje svakog vodnog resursa sa svim njegovim karakteristikama i identifikovanje zone potencijalne opasnosti; vodne resurse od fundamentalnog značaja, kao što su vodoizvorišta, treba zaštiti od nekontrolisane eksploatacije. Najznačajnije mjere prilagođavanja za obalno područje bi podrazumijevale razvijanje kvalitetne i vrlo operativne službe za praćenje stanja obale i talasa i upozoravanje na postojanje opasnosti nekoliko dana ranije i izrada plansko-prostorne dokumentacije koja treba da sadrži i efekte klimatskih promjena na obalu, tako da se zabrani gradnja i urbanizacija u zonama koje će biti potencijalno izložene opasnim plimnim talasima kao posljedica novonastale situacije. Ostale mjere za sve pomenute sektore su izložene u poglavlju Ranjivost i prilagođavanje klimatskim promjenama.

Konačno, izvještaj je utvrdio i najznačajnija tehnička i metodološka ograničenja i nedostatke koji su prepoznati tokom pripreme Prvog izvještaja, kao i potrebe koje nedvosmisleno ukazuju na neophodnost institucionalizacije rada na Nacionalnim izvještajima te neophodost razvoja  kapaciteta za praćenje i izvještavanje o svim elementima Izvještaja kao i jačanje svijesti o klimatskim promjenama na svim nivoima i mehanizme za formulisanje integralnih odgovora na klimatske promjene. Poglavlje u izvještaju nazvano Ograničenja, nedostaci i potrebe se konkretno i do detalja bavi ovim pitanjima.

Trenutno posjetilaca: 15 | Posjeta ovog mjeseca: 3960 | Ukupan broj posjeta: 272789
UNFCCC.ME 2012 © Ministry of Sustainable Development and Tourism of Montenegro. All rights reserved.
Webdesign by Kristijan