UNFCCC Montenegro

Print this page Generate PDF

Osjetljivost šumarskog sektora Crne Gore na štetočine i biljne bolesti

Crnogorski šume i šumsko zemljište su izuzetno važni ekosistemi i ekonomski važni resursa sa više uloga: važni su proizvođači biomase, izvori zdravih i kvalitetnih šumskih plodova, ljekovitog bilja i gljiva,važno stanište divljih biljnih i životinjskih vrsta, glavni činioci za održavanje i regulisanje hidrološkog režima, pružaju zaštitu od odrona zemlje i erozije, upijaju značajne količine ugljovodonika i predstavljaju glavni sistem za prečišćivanje vazduha. Klimatske promjene i zagađivači vazduha su početni predisponirajući činioci koji djeluju u dužem vremenskom razdoblju i koji dovode do fiziološkog slabljenja biljaka. Šume sa smanjenom vitalnošću su vrlo podložne napadima parazita, bolesti i sekundarnih štetočina. Zaraženost i agresivnost patogena često enormno raste sa toplijom klimom, tako da je to postao dominantni činioc u širenju bolesti. Sekundarne štetočine se takođe mogu brzo razmnožiti što može dovesti da oni postanu primarne štetočine koji napadaju zdrava stabla. Različiti činioci djeluju istovremeno ili se javljaju uzastopno.

Prva Nacionalna Komunikacija Crne Gore prema UNFCCC je prepoznalo da sušenje šuma ima globalni karakter s trendom daljnjeg povećanja intenziteta; sušenje je selektivno u odnosu na pojedine vrste drveća, njihov strukturni oblik, starosti i kvalitet staništa, što dovodi do progresivnog propadanja šumskih ekosistema, i smanjuje proizvodni potencijal šuma. Projektovane vremenske karakteristike (temperatura i padavine) će pokrenuti brojne negativne uticaje na šumske ekosisteme i pozitivne uticaje na distribuciju i fiziološko stanje insekata (kao što su defoliatori, potkornjaci) i fitopatogene gljive (npr. pepelnica, uzročnici bolesti gljivične asimilacije organa polypore gljiva). Indirektan uticaj porasta temperature ogleda se u činjenici da su insekti poikilotermni organizmi tako da se sa porastom temperatura stvaraju uslovi za njihov optimalni razvoj. Štetočine će se takođe proširiti i na sjeveru . Blage zime će osigurati dodatno povoljne uslove za njihov opstanak tokom zime. Stoga se preporučuju mjere prevencije negativnih posljedica klimatskih promjena na šume sektor u Crnoj Gori, koje su neizbježne, zbog promjene vrijednosti klimatskih činioca, i potrebno je sprovesti mjere poput primjene sistema upravljanja šumama koji doprinosi i štiti održivo upravljanje šumama , itd.

UNDP Crna Gora pruža podršku Vladi Crne Gore u procjeni ugroženosti šumskog sektora na štetočine i biljne bolesti. U okviru programa monitoringa životne sredine pripremljen je izvještaj/ studija koja obuhvata sedam vrsta drveća u Crnoj Gori i procjenjuje njihovu osjetljivost na biljne bolesti i parazita. Pored opštih informacija o arealu rasprostranjenju i glavnim karakteristikama  sedam vrsta drveća, relevantne GIS mape, izvještaj daje pregled drvnih zaliha i njegove strukture za sedam vrsta drveća i adresira promjene u šumskom ekosistemu u posljednjih nekoliko desetina godina. U izvještaju se obrazlaže kako su promjene temperature i padavina u  posljednjih 30 godina uticale na šumski ekosistem i kolika je osjetljivost šumskih ekosistema na bolesti i štetočine na klimatske promjene. Detaljne informacije o požarima, učestalost pojavljivanja, ugrožena područja i oštećena/ uništena drvna masa i povezana ekonomska šteta je vrlo važan dio izvještaja, uključujući analizu ekonomske vrijednosti drva komercijalno važnih/ interesantnih vrsta drveća poput bukve, Norveške smreke i kitnjaka.


Download/Preuzmi:

Osjetljivost sumarskog sektora Crne Gore na stetocine i biljne bolesti

Trenutno posjetilaca: 3 | Posjeta ovog mjeseca: 3716 | Ukupan broj posjeta: 277321
UNFCCC.ME 2012 © Ministry of Sustainable Development and Tourism of Montenegro. All rights reserved.
Webdesign by Kristijan