UNFCCC Montenegro

Print this page Generate PDF

Klimatske promjene

Prema poslednjem, Četvrtom izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPPC) iz 2007. godine, zagrijavanje klimatskog sistema se ne može poreći. Na njega jasno ukazuju do sada zabilježena povećanja globalnih prosječnih temepratura vazduha i okeana, rasprostranjeno topljenje snijega i leda i podizanje globalnog prosječnog nivoa mora.

Porast temperatura je evidentan na cijeloj planeti i značajniji je na većim sjevernim geografskim širinama. Osmatranja koja datiraju od 1961. godine pokazuju da je prosječna temperatura globalnog okeana porasla do dubine od najmanje 3.000 m i da okeani preuzimaju više od 80% dodatne toplote u klimatskom sistemu. Globalni prosječni nivo mora rastao je po prosječnoj stopi od 1,8 mm godišnje u periodu 1961 – 2003. godine, odnosno mnogo brže – prosječno po 3,1 mm godišnje –  u desetljeću 1993 – 2003. U periodu 1900 – 2005. godine, količina padavina se značajno povećala u istočnim djelovima Sjeverne i Južne Amerike, sjevernoj Evropi i sjevernim i centralnim djelovima Azije, dok su padavine opale u regionu Sahela, Mediterana, južne Afrike i djelovima južne Azije. Učestalost i/ ili intenzitet nekih ekstremnih vremenskih događaja je takođe promijenjen u poslednjih 50 godina.

Uzroci primijećenih promjena su, vrlo vjerovatno, povećane koncentracije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) prouzrokovane ljudskim aktivnostima. Ova ocjena iz Četvrtog IPCC izvještaja (4AR) ima veći stepen sigurnosti od one date u Trećem izvještaju (TAR) iz 2001. godine – da je „veći dio primijećenog zagrijavanja tokom poslednjih 50 godina vjerovatno prouzrokovan povećanim koncentracijama GHG“, što znači da se stepen nesigurnosti o prirodi globalnog zagrijavanja smanjuje.

Globalne emisije GHG su samo u periodu od 1970 - 2004. godine porasle za oko 70%. U 2005. godini, atmosferske koncentracije nekih od ključnih GHG kao što su ugljendioksid i metan (CO2, CH4) bile su daleko iznad prirodnih raspona tokom poslednjih 650.000 godina. Globalna atmosferska koncentracija CO2 je, na primjer, porasla sa 280 ppm u pred-industrijskom periodu na 379 ppm u 2005. godini.

Ako se ne preduzmu akcije da se smanje emisije GHG od ljudskih aktivnosti, 4AR procjenjuje da će globalna prosječna temperatura do kraja ovog vijeka porasti za dodatnih 1,8 do 4,0°C (zavisno od primijenjenog IPCC scenarija emisija), odnosno za 6,4°C u slučaju najgoreg pretpostavljenog scenarija. Čak bi i povećenja temperature sa donjeg kraja ovog raspona doveli do ukupnog (dosadašnjeg i budućeg) porasta od preko 2°C u odnosu na pred-industrijski period, što je po mnogim naučnicima prag iznad koga se mogu očekivati nepovratne i moguće katastrofične promjene u prirodnim sistemima. Za dekadu 2090 – 2099, zavisno od IPCC scenarija, povećanje nivoa mora je procijenjeno u rasponu od 18 do 59 cm u odnosu na period 1980 – 1999.

Klimatske promjene su dešavaju i predstavljaju jednu od najvećih prijetnji sa kojima se suočava čovječanstvo, kako na planu očuvanja životne sredine tako i na ekonomskom i društvenom planu. Za južnu Evropu se, na primjer, očekuje da će klimatske promjene pogoršati uslove (visoke temperature i suše) u regionu koji je već osjetljiv na klimatsku varijabilnost, kao i da će smanjiti raspoloživost vodnih resursa, hidro-energetski potencijal, ljetnji turizam i generalno posmatrajući, produktivnost usjeva.

Društva mogu odgovoriti na klimatske promjene smanjenjem emisija GHG, kako bi se smanjio stepen i magnituda promjena, odnosno adaptacijom na nastale promjene. Potreba globalnog i sistematičnog odgovora na klimatske promjene dovela je 1992. godine do usvajanja Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC). Konvencija je stupila na snagu 1994. godine, a ratifikovale su je 194 zemlje i Evropska unija. UNFCCC predstavlja okvir za međunarodnu saradanju u oblasti klimatskih promjena sa ciljem da se stabilizacijom koncentracije GHG u atmosferi spriječe opasni antropogeni uticaji na klimatski sistem. Do sada je održano 15 godišnjih konferencija (COPs) zemalja članica Konvencije.

 

Relativne podstrane:

Trenutno posjetilaca: 12 | Posjeta ovog mjeseca: 2543 | Ukupan broj posjeta: 288013
UNFCCC.ME 2012 © Ministry of Sustainable Development and Tourism of Montenegro. All rights reserved.
Webdesign by Kristijan