UNFCCC Montenegro

Print this page Generate PDF

Ekonomski uticaj klimatskih promjena u Crnoj Gori

Ekonomski uticaj klimatskih promjena u Crnoj Gori

U svom naporu da na što bolji način odgovori na izazove klimatskih promjena Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine zajedno sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj je pristupilo izradi studije čiji je namjera da ekonomski kvantifikuje negativne uticaje promjene klime u Crnoj Gori.
Ovaj izvještaj sadrži sljedećih pet ciljeva:

  • Prepoznavanje podataka, kao i najnovijih modela i metoda za procjenu ekonomskih uticaja klimatskih promjena, kao i prednosti i troškova prilagođavanja takvim promjenama u sektorima poljoprivrede i šumarstva, turizma, vodnih resursa i zdravstvene zaštite u Crnoj Gori,
  • Procjena obima nacionalnih kapaciteta za razvoj i primjenu pomenutih podataka, modela i metoda na situaciju u Crnoj Gori,
  • Primjena postojećih podataka, modela i metoda u Crnoj Gori kako bi se došlo do veoma preliminarnih procjena ekonomske vrijednosti fizičkih uticaja utvrđenih Prvom nacionalnom komunikacijom, i konačno
  • Prijedlog načina za unapređenje postojećih analitičkih i institucionalnih kapaciteta za procjenu uticaja klimatskih promjena, kao i prednosti i troškova prilagođavanja promjenama u Crnoj Gori.

Uvodnom dijelu ove Studije (Poglavlje 2) opisana je osnovna teorija za procjenu uticaja klimatskih uticaja. Klimatske promjene, u svakom slučaju, utiču na kvantitet i kvalitet životne sredine koju ljudi koriste za proizvodnju dobara i usluga, odnosno u nedostatku boljeg termina,“za uživanje u životu”. Na taj način pomenuti fizički uticaji prodiru na tržišta roba i usluga, kao i u svakodnevni život. Na tržištima, klimatske promjene utiču na proizvodnju i tržišne cijene roba i usluga u sektorima koji su direktno pogođeni klimatskim promjenama. U modernim ekonomijama, tržišta su međusobno povezana međuindustrijskim tokovima roba i usluga, kao i novčanih sredstava dobijenih u zamjenu za te robe i usluge. Ovi međuindustrijski tokovi imaju ulogu transportne trake za prenos uticaja klimatskih promjena, potencijalno ih šireći kroz čitavu ekonomiju.

Prema tome, ova studija prepoznaje dvije vrste uticaja klimatskih promjena. Prvi uticaji utiču na dobrobit ljudi, a drugi na indikatore nacionalne ekonomske aktivnosti. Uticaji na dobrobit ljudi mjere se ekonomskim dobicima i gubicima koje kupci, proizvođači i investitori direktno osjećaju kao pomjeranje na tržištu ponude i potražnje roba usljed klimatskih promjena. Ovi uticaji na dobrobit ljudi imaju sličan ekonomski značaj za pomenute tri grupe, kao i dobro utvrđen teoretski osnov za njihovo mjerenje i sabiranje (ili nesabiranje). Ovi ekonomski uticaji poznati su kao „šteta prouzrokovana klimatskim promjenama“. Ova šteta se može djelimično umanjiti prilagođavanjem, uz određene troškove. Maksimalno smanjenje štete prouzrokovane klimatskim promjenama pomoću adaptacije naziva se „čista korist od adaptacije“. Konačno, preostala šteta od klimatskih promjena naziva se „neizbježna šteta od klimatskih promjena“.

Ekonomski uticaji klimatskih promjena na indikatore nacionalne ekonomske aktivnosti su različiti. Njima se mjere promjene u stavkama kao što su bruto nacionalni proizvod, potrošnja, investicije i državne investicije. Ovi uticaji takođe sadrže mjere aktivnosti radne snage, kao što su zaposlenost i nezaposlenost, kao i prenos prihoda između zemalja. U nekim slučajevima, sistemi za obračun nacionalnig prihoda obezbjeđuju pravila za sabiranje dijela, ali ne svih uticaja. Pored toga, ove uticaje, čak i ako se mjere novčanom vrijednošću, ne treba sabirati sa vrijednošću uticaja na dobrobit ljudi, mada obje vrste uticaja sadrže vrijedne informacije za subjekte koji donose odluke u javnom i privatnom sektoru, pomažući im da se bore sa klimatskim promjenama.

Četiri poglavlja koja slijede nakon Uvodnog dijela fokusirana su na sljedeće ekonomske sektore ili kategorije uticaja u Crnoj Gori:

  • Poglavlje 3: Poljoprivreda i šume, zato što im je zajedničko zemljište na kojem se nalaze,
  • Poglavlje 4: Turizam,
  • Poglavlje 5: Vodni resursi, koji prožimaju različite ekonomske sektore, kao i
  • Poglavlje 6: Zdravlje ljudi, sa ograničenom pokrivenošću.

Svako poglavlje daje pregled osnovnih metodoloških pristupa, vrsta modela i baza podataka potrebnih za sveobuhvatnu procjenu šteta uzrokovanih klimatskim promjenama, koje se razlikuju za svaki sektor i kategoriju uticaja. Takođe pokušava da predoči status postojećih kapaciteta za razvoj pomenutih modela i njihovo korišćenje za procjenu šteta od klimatskih promjena u Crnoj Gori. U većini slučajeva, ovaj kapacitet je izazito ograničen ili ne postoji. Takođe je moguće da postoji dio tog kapaciteta, ali se teško može locirati. Svako poglavlje takođe sadrži kraktoročne i dugoročne preporuke za budući razvoj takvog kapaciteta u različitim ekonomskim sektorima i kategorijama uticaja.

Studija koristi pristup izgradnji kapaciteta koji nazivamo „bez žaljenja“. To znači da modeli, metode i podaci potrebni za procjenu fizičkih i ekonomskih uticaja klimatskih promjena i donošenje odluka u javnom i privatnom sektoru o „najboljem“ načinu da se izbjegnu uticaji putem adaptacije, u mnogim slučajevima, koristite se za donošenje planskih i upravljačkih odluka vezanih za ekonomski razvoj i zaštitu životne sredine. Drugim riječima, razlog za izgradnju ovih modela i razvijanje novih baza podataka je da se pomogne Crnoj Gori da razvija svoju ekonomiju na razborit način, koristan za građane Crne Gore, njihovu prirodnu sredinu i ekosisteme. Vrijedna uloga koju mogu imati u borbi protiv klimatskih promjena predstavlja dodatu vrijednost.

Rezultati procjene izgradnje kapaciteta iz svih poglavlja rezimirani su na kraju ovog poglavlja, pod naslovom „zaključci i preporuke“. Ostali dio ovog rezimea posvećen je kvantitativnoj analizi svakog sektora, kako bi se došlo do određene procjene šteta od klimatskih promjena usljed posebnih uticaja na konkretne dijelove sektora ili lokacija u Crnoj Gori.

Sama činjenica da Crnoj Gori nedostaju najnoviji modeli za procjenu ekonomskih uticaja klimatskih promjena ne znači da nije moguće napraviti određenu preliminarnu procjenu ovih uticaja. Ustvari, ove vrste preliminarnih uticaja koji se oslanjaju na postijeće podatke i metode, kao i brojne ključne pretpostavke za nadomještanje nedostajućih podataka, mogu biti veoma korisne u ranim fazama formulisanja politike u oblasti klime i razvoja. Naročito, ovakavim pristupom „ograničenih informacija“ nekada se može utvrditi niz ekonomskih uticaja, kao i njihov obim; mogu se identifikovati važni uticaji koji na prvi pogled ne moraju biti očigledni; takođe vam mogu predočiti koje pretpostavke i podaci mogu biti važni, a koji ne. Vjerovatno je bolje imati sve ove informacije, mada nisu savršene, nego nemati nikakve informacije.

Sve u svemu, ova studija je dala preliminarnu procjenu šteta od klimatskoh promjena u sljedećim oblastima:

  1. Poljoprovreda i šume: uticaj klimatskih promjena na smanjenje roda kukuruza, na nacionalnom nivou, kao i bruto prihoda od obrade zemlje, koristeći podatke iz studije kojom se simuliraju podaci o prinosima od berbe u Hrvatskoj.
  2. Poljoprivreda i šume: uticaj klime na veću potrošnju vode za zalivanje usjeva, te na troškove pumpanja i isporuke dodatnih količina vode za navodnjavanje usjeva na postojećem i novom irigacionom zemljištu.
  3. Turizam i rekreacija: klimatski uticaj porasta temperatura na posjetu i troškove stranih i domaćih turista u Crnoj Gori, koristeći dio podataka iz Hamburškog turističkog modela (HTM).
  4. Turizam i rekreacija: klimatski uticaj porasta temperatura na posjetu i troškove stranih i domaćih turista u Crnoj Gori, na osnovu metodologije iz projekta PESETA za procjenu uticaja na turizam.
  5. Vodni resursi: klimatski uticaji smanjenjog odvajanja bruto prihoda od prodaje električne energije iz hidroelektrane Mratinje na rijeci Pivi.
  6. Zdravlje: uticaj klime na porast temperatura na ekonomsku vrijednost dodatnih troškova života vezanih za mortalitet u Crnoj Gori usljed povećanog zagrijavanja.

Rezime rezultata sa svih šest studija slučaja prikazan je u Tabeli 1. Rezultati su neeskontovane prosječne godišnje vrijednosti šteta od klimatskih promjena za svaku studiju slučaja na osnovu scenarija za klimatske promjene: A1B - bliska budućnost (2001-2030); A1B - daleka budućnost (2071-2100) i A2 – daleka budućnost (2071-2100). U nekim slučajevima nije bilo dovoljno raspoloživih informacija za procjenu rezultata sva tri scenarija, a u slučaju procjene uticaja na zdravlje, na raspolaganju su bili samo podaci za scenarije B2 BB i DB. U tim slučajevima, podaci dobijeni na osnovu scenarija za klimatske promjene i fizičke ekonomske procjene korišćeni su za interpolaciju i popunjavanje „nedostajućih vrijednosti ”.

Pošto se radi o prvim procjenama klimatskih promjena u Crnoj Gori, kao i zato što postoji veoma mali broj sličnih procjena za druge balkanske zemlje, teško da se one mogu ocijeniti bez mnogo većeg broja podataka o pojedinim sektorima. Međutim, ovi rezultati pokreću brojna važna pitanja vezana za istraživanja i datu politiku. Prosječne štete od klimatskih promjena usljed smanjenja prinosa kukuruza su male, pošto se proizvode male količine kukuruza. Ipak, takva šteta bi se povećala u slučaju značajnog porasta sektora uzgoja stoke u skladu sa planovima za budući razvoj, gdje se lokalno uzgajani kukuruz koristi kao stočna hrana za tovljenja stoke. To bi značilo veliku strukturnu promjenu u poljoprivrednom sektoru. Prosječne godišnje štete usljed povećanog navodnjavanja usjeva bile su veće od očekivanihu odnosu na relativno malu površinu zemljišta. To može biti razlog za zabrinutost u budućnosti, ukoliko dođe do većeg porasta navodnjavanja zemljišta od očekivanog. To bi takođe zavisilo od uticaja klimatskih promjena na konkurentnost domaćih, u odnosu na uvozne sorte voća, grožđa i vina na lokalnim i međunarodnim tržištima. Znači, u obje studije slučaja u oblasti poljoprivrede potrebni su bolji modeli, konkretnije modeli za sektor poljoprvrede, koji bi uzeli u ubzir pomenute faktore.

Tabela 1 Preliminarne procjene prosječnih godišnjih šteta uzrokovanih simuliranim klimatskim promjenama u odabranim studijama slučaja u različitim sektorima u Crnoj Gori

(miliona €/godišnje)

Priroda uticaja Scenarij za klimatske promjene
A1B BB A1B DB A2 DB
Smanjenje roda kukuruza1 Smanjenje bruto prihoda od prodaje kukuruza
  0.016 0.043 0.81
Porast potreba za navodnjavanjem usjeva2 Veći troškovi pumpanja i distribucije dodatnih količina vode za navodnjavanje usjeva na postojećim i novim površinama zemljišta
  0.074 4.33 4.41
Porast temperature3 Smanjenje troškova turista (HTM analiza)
  34.20 68.35 85.45
Porast temperature 4 Smanjenje troškova turista (PESETA analiza)
  (13.90)5 33.20 33.50
Smanjenje površinskog površinskog oticanja Smanjenje bruto prihoda od prodaje električne energije proizvedene u hidroelektrani Mratinje
  6.60 12.80 --
Porast temperature 6 Vrijednost dodatnog broja izgubljenih života usljed morataliteta izazvanog povećanim zagrijavanjem
  -- -- 4.60 to 85.20
  1. Smanjenje prinosa izraženo u %, ne na osnovu scenarija. Pretpostavljena domaća cijena kukuruza: 60 €/MT.
  2. Ukupno navodnjavano zemljište (novo i planirano) po 0.15€/Kwh.
  3. Osnovna naspram prosječne godišnje temperature, 16 stepeni C, osnovni nivoi turističke posjete i troškova, sadašnja prosječna vrijednost.
  4. Osnovni nivoi turističke posjete i troškova, sadašnja prosječna vrijednost.
  5. Ova prosječna vrijednost je u zagradama pošto ustvari predstavlja korist od klimatskih promjena, a ne trošak.
  6. Opseg odražava metod vrednovanja (VOLY-VSL)

 

Procijenjena šteta uzrokovana klimatskim promjenama usljed smanjenja broja turista umjereno je velika u poređenju sa stvarnim troškovima turista. Razlika između dva skupa procijenjenih vrijednosti u ovom sektoru ilustruje zajednički fenomen u ekonomiji, odnosno da različiti modeli imaju različitu osjetljivost na ulazne i pretpostavljene podatke. Procjena dobijena na osnovu PESETA pristupa za scenarijo A1B BB je u stvari vjerovatna: kratkoročna klimatska promjena može biti dobra za turizam, ali konačno, ukoliko su ovi modeli tačni, prosječne i najviše temperature će toliko porasti da će turisti, makar ljeti, umjesto plaža posjećivati sjeverne oblasti. Štete od klimatskih promjena vezane za smanjenje površinskog površinskog oticanja rijeke Pive takođe su relativno velike, ali je metodologija bila prilično gruba. Ovo takođe ukazuje na činjenicu da su potrebni bolji modeli i podaci za potvrdu i poboljšanje ovih procjena u ovom kao i u drugim sektorima. Klimatske promjene mogle bi dramatično pogoditi buduće ambicije Crne Gore vezane za hidro energiju, tako da je potrebno da planeri razmotre i uključe u postojeće i buduće razvojne planove uticaj klimatskih promjena na količinu vodenih tokova i potrošnju električne energije.

Na osnovu posljednje procjena šteta uzrokovanih klimatskim promjenama u sektoru zdravstva izgleda da vjerovatno veliki broj ljudi nije upoznat sa procjenom vrijednosti kvaliteta života. Ipak, u poređenju sa drugim evropskim i nekim balkanskim zemljama, za zemlje obuhvaćenje PESETA analizom zdravstvene zaštite za EU, procijenjene štete od klimatskih promjena iz Tabele 1 su prilično male i zasnovane na relativno malom porastu broja smrtnih slučajeva usljed porasta temperatura. Građani Crne Gore su se očigledno već aklimatizovali na velike oscilacije u vršnim vrijednostima temperatura u toku ljeta.

Procjene prosječnih godišnjih šteta od klimatskih promjena čiji rezime je dat u Tabeli 1 imaju brojna ograničenja:

  • Radi se o preliminarnim, ne veoma složenim metodologijama, u većini slučajeva zasnovanim na veoma ograničenim podacima i snažnim pretpostavkama koje su bile potrebne za sprovođenje analiza, ali ne moraju biti istinite,
  • Rezultati nisu sveobuhvatni. To su studije slučaja,
  • Mjere koje se koriste u svakoj studiji slučaja zahtjevaju nešto snažnije pretpostavke da bi bile okarakterisane kao opravdane procjene štete, zasnovane na gubitku i dobiti dobrobiti u oblasti ekonomije. Radi toga, trebamo se oduprijeti iskušenju da ih saberemo,
  • Ove procjene štete od klimatskih promjena ne obuhvataju gubitke dobrobiti koje snose potrošači radi promjena cijena, indirektno uzrokovanih klimatskim promjenama,
  • U ovim slučajevima, procjene ne treba pogrešno tumačiti kao uticaje na nacionalnu ekonomsku aktivnost, kao što je BND. Ove vrste ekonomskih uticaja nisu procijenjene pošto nije bilo moguće ustanoviti ni jedan makroekononmski model ekonomije u Crnoj Gori.

Konačno, ograničenja ovih rezultata snažno naglašavaju potrebu za unapređenjem kapaciteta za razvijanje boljih podataka i modela. Na to je fokusiran posljednji dio ovog poglavlja koji obuhvata zaključke i preporuke.

Trenutno posjetilaca: 27 | Posjeta ovog mjeseca: 3982 | Ukupan broj posjeta: 272811
UNFCCC.ME 2012 © Ministry of Sustainable Development and Tourism of Montenegro. All rights reserved.
Webdesign by Kristijan